BUDUĆNOST EUROINTEGRACIJA

Sažetak

Ocjena u zvaničnom dokumentu pod nazivom Bijeli papir o budućnosti Europe – Razmatranja i scenariji za EU-27 do 2025, predstavlja zapravo snažnu podršku europskom projektu, ali više nije bezuslovna. Zapravo, više od dvije trećine Evropljana vidi Evropsku uniju kao stabilno mjesto u svijetu punom ekonomskih teškoća. Više od 80% zemalja podupire četiri evropske ključne slobode, a 70% građana sa područja eurozone podržava zajedničku valutu. Međutim, smanjuje se povjerenje građana i u Uniju i u vlasti pojedinih država članica. U današnje vrijeme u EU prema smatranjima trećine građana, a prije deset godina vjerovala je polovina evropskih građana. Ono što predstavlja trajan problem jeste prevladavanje razlika između obećanja i njihovog ispunjenja, dijelom i zato što nije lako shvatiti koncept Evropske unije u kome se susreću europski nivo i nivoi država članica. Nije dovoljno objašnjeno ko je tu za što zadužen, pa se pozitivna uloga EU u svakodnevnom životu ne vidi ako se ta priča ne ispriča i na lokalnom nivou. Lokalne zajednice nisu uvijek svjesne toga da se obližnja poljoprivredna domaćinstva, saobraćajna mreža ili visokoškolske ustanove dijelom finansiraju sredstvima Evropske unije. Postoji i nesklad između očekivanja i onoga što EU može učiniti. Dobar je primjer nezaposlenost mladih: uprkos brojnim sastancima na najvišem nivou i pretežno korisnim mjerama pomoći od strane Evropske unije, moć i sredstva i dalje su u rukama nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti. Tako sredstva dostupna na evropskom nivou u području socijalne zaštite čine tek 0,3% iznosa koji države članice ukupno potroše.3 Kada se razmatraju pitanja koja se tiču budućnosti Europske unije i izvorima njenog legitimiteta postoje dva suprostavljena stajališta. Na jednoj strani su oni koji su okupljeni oko koalicije funkcionalista i federalista,4 sa druge strane zagovornici međuvladine saradnje.5U prvom slučaju treba da bude odgovoreno svim nedaćama na način da se oformi jaka zajednička snaga i djelovanje u svrhu poboljšanja situacije. Institucije EU bi trebalo da dobiju veća ovlaštenja i da svoj legitimitet stiču iz neposrednijeg sudjelovanja europskih građana u njihovom izboru i radu.

Međutim, za ovakav scenarij bi bilo nužno ponovno započinjanje procesa koji vodi ka usvajanju dokumenta ustavnog karaktera na evropskom nivou. S tim u vezi, u Europi je u protekle dvije decenije među pravnicima vođena diskusija o tome da li treba koristiti ustavnu terminologiju u opisivanju pravnog poretka Unije i njenih ugovora.