Zaštita okoliša u polju ljudskih prava

Sažetak

U polju nauke, ljudska prava i zaštita životne sredine su multidisciplinarne oblasti. Otuda različiti pristupi njihovoj interakciji. U kontekstu historijskog razvoja ljudskih prava, pravo za zdrav okoliš odnosno zaštita okoliša, spada u tzv. treću generaciju ljudskih prava. Usljed povećanje industrijalizacije širom svijeta i upotrebe tehnologija čija je glavna karakteristika laka dostupnost i niska cijena sirovina i procesa, javio se niz globalnih ekoloških problema (ozonska rupa, globalno zagrijavanje, klimatske promjene i sl.) koji su zahtijevali globalni odgovor. Prethodni pristupi (Štokholmska konferencija i sl.) nisu bili dovoljni, trebao je novi koncept koji sprječava nastanak problema. Noviji koncept nazvan je održivi razvoj, podrazumijeva ekonomski razvoj bez trajnog uticaja na okoliš. Kroz princip održivog razvoja formulisan je i posljednji koncept UN za očuvanje okoliša i unapređenje društva u svim segmentima, nazvan je Agenda 2030. BiH je potpisnik agende, no glavni pokretač napretka u polju zaštite okoliša i ljudskih prava je težnja BiH za pristupanje EU. Jedno od ključnih mjesta susreta ljudskih prava i zaštite okoliša trebaju biti prava aktivista za zaštitu okoliša, rješavanje njihovog pravnog statusa kroz zakon koji će prepoznati njihovu važnost. EU konkretno radi na ovome pa je očekivati da će i BiH kroz proces pristupanja EU učiniti napredak u polju boljeg statusa aktivista za zaštitu okoliša.