ETNOLINGVISTIKA I FILOZOFIJA O JEZIKU I JEZIČKOJ ARGUMENTACIJI U PRAVU (‘GUBLJENJE U PREVODU’)
Ključne riječi:
etnolingvistika, jezička argumentacija, pravo, komunikacija, lingvistički obrasciSažetak
Različite publikacije stručnih orijentacija (lingvističke, sociološke, filozofske i kultorološke) uglavnom postavljaju pitanje o sudbini koja čeka svijet nakon globalizacije u kontekstu ljudskog osnovnog sredstva komuniciranja i sporazumijevanja - jezika. Fundamentalna je empirijska činjenica višejezičnost i Evrope i svijeta. Pravni i birokratski jezik smo toliko usvojili da njime govorimo čak i kad se bavimo egzaktnim oblastima. O jeziku su razmišljali kako antički filozofi tako i savremeni, te politolozi, antropolozi i, prirodno, lingvisti. Etnolingvistika ne daje odgovore na sva pitanja ali nas uči da što dalje ulazimo u strane poglede na svijet, toliko više uviđamo njihovu neobičnost, i sve više shvatamo naša vlastita pojmovna ograničenja. Jezičku argumentaciju u pravu smo odabrali kao primjer jer je pravo okrenuto jeziku kao osnovnom sredstvu izražavanja, koje u pravu dobija smisao komunikacije sa ciljem postizanja konsenzusa. Svi fragmenti naših pogleda na svijet služe da pokažu kako pojmovi uključuju stvaranje lingvističkih obrazaca, i da su svi ti obrasci govora i mišljenja samo djelimično prevodivi. Ovo je etnolingvističko načelo a srž etnolingvističke studije je analiza načina na koji nam jezik omogućuje da stvaramo značenja o svijetu i komuniciramo smisleno.