Amina Hadzibegic-Bicciato

UDK 81’27:378(4) (045)
81’282.8:378(4)(045)

JEZIK EVROPSKOG OBRAZOVNOG PROSTORA

THE LANGUAGE OF THE EUROPEAN EDUCATION SPACE

Amina Hadžibegić-Bicciato
Fakultet za javnu upravu u Sarajevu
pridružena članica Univerziteta u Sarajevu
Patriotske lige 41,71 000 SARAJEVO
a.hadzibegic@fju.edu.ba

 

Ključne riječi:globalizacija, kultura, obrazovanje, jezici u kontaktu, englobish.

Sažetak

Globalizacija je odavno počela i utkana je u sve sfere ljudskog bivstvovanja i djelovanja što uključuje i kulturu i obrazovanje. U domeni evropskog obrazovnog procesa i konvergenciji čiji smo svjedoci i sudionici, globalizacija jezika je sveprisutna ali i obvezujuća s obzirom na težnje svih uključenih u taj dugoročni reformatorski prostor.Naravno, riječ je o engleskom jeziku, kao globaliziranom jeziku današnjice ili modernim lingvističkim žargonom rečeno – globishu. On je, podrazumijeva se, nastao spajanjem i kontaktiranjem više modernih jezika Starog kontinenta, i govoren čak i u akademskim krugovima, postao neki novi engleski jezik pojednostavljene gramatike, sintakske i šarolike leksike. Budući da su neujednačenosti jezičke upotrebe neminovne, i u akademskim zajednicama je došlo do razilaženja, dvosmislenih tumačenja, stvaranja lažnih sinonima i sličnih odstupanja. Ovaj rad će pokušati ukazati na takve promjene u domenu zajedničkog komunikacijskog jezika današnjice, međusobno razumijevanje evropskog multikulturalnog prostora
kao i reformske procese manje ili više usvojene u praksi.

Key words: globalisation, culture, education, languages in contact, englobish.

Summary

Globalisation has begun long ago and has become a tissue of all spheres of human existence and acting which includes both culture and education. As for a domain of the European educational process and convergence we have taken part in and witnessed its occurence as well, the language globalisation has become an undeniable and obliging fact of life for all involved in that longterm reform process. Naturally, it is the English language we are talking about as a global modern language or as it is being called in a linguistical jargon – englobish. It has emerged, of course, from different languages of the Old continent coming in contact and clashing and spoken even amongst academic circles it has adopted a somewhat different and simplified grammar, sintax and very diverse lexis. Due to the inevitability of language use discrepancies, certain changes had taken place also among academicians resulting in ambiguities, overlappings, false synonyms and alike. This paper will focus on the abovementioned (socio)linguistic tendencies and changes presenting certain occurences in a modern global language and overall applied and non-applied reform processes.